Zaštita šuma
Šumski požari pored šteta koje nanose
šumskim ekosustavima nanose štete i drugim gospodarskim
granama među kojima su drvna industrija, poljoprivreda,
turizam i lovstvo, a požari većih razmjera utječu i na
ekološke prilike područja. U cilju uspješnog provođenja
zaštite šuma od požara potrebno je provoditi važeću
legislativu o šumskim požarima sadržanu u članu 6. Zakona o
šumama (“Slušb. novine FBiH”, br. 20/02, 29/03 i 37/04) i
Pravilniku o zaštiti šuma od požara (“Služb. novine FBiH”,
br. 21/04) po čijim odredbama treba:
1. Izvršiti procjenu ugroženosti šuma od požara,
Ova mjera provodi se utvrđivanjem broja bodova za pojedine
parametre navedene u citiranom Pravilniku i to:
1. Vegetacija ( zastupljenost vrsta drveća ),
2. Antropogeni čimbenik ( naseljenost i drugi oblici rizika
od čovjeka ),
3. Klimat,
4. Stanište (matični supstrat i tip tala),
5. Orografija,
6. Šumski red ( higijena šuma).
Utjecaj svih navedenih činilaca prema broju bodova
razvrstava se u 4 stupanja:
I. Stupanj – Vrlo velika ugroženost, II. Stupanj – Velika
ugroženost, III. Stupanj – Srednja (umjerena) i
IV. Stupanj – Mala ugroženost.
Šumski pokrov
Raspoložive količine šumskog pokrova
U svijetu
Od ukupne površine kopna na planeti Zemlji koja iznosi oko 159 miliona km2, na šume otpada 27%, na neplodne površine 43%, na travnjake 20% i na poljoprivredne površine svega 10%.
U Bosni i Hercegovini
Prema podacima iz 1990. godine površine šuma i šumskog
zemljišta u Bosni i Hercegovini iznose oko 2 miliona i 710
hiljada hektara, što iznosi 53% ukupne teritorije. Ako se,
pak, šumovitost iskaže po stanovniku, ona kod nas iznosi 0,62
hektara i veća je od prosjeka Evrope čak za 2,1 puta
(0,62:0,29 ha).
Bosna i Hercegovina je po šumovitosti na trećem mjestu u
Evropi, odmah poslije Švedske i Finske. Naše su šume 95%
prirodne i samo 5% vještačke.
Struktura tih šuma je, nažalost, nepovoljna, jer visoke šume
zauzimaju 49% površine; izdanačke šume (šibljaci, šikare i
niske šume) 34%; goleti sposobne za pošumljavanje 12% i ostalo
5%.
U našoj zemlji je nepovoljan omjer državnih i privatnih šuma,
80% prema 20%.
Uticaj šuma na vode
Povezanost šuma i vode
Šume nisu samo zeleni ukras jednog grada ili područja, ili sirovina za drvnu industriju, nego isto tako vrlo važan regulator klime i prvenstveno nenadoknadiv regulator režima voda, čime se obezbjeđuje voda za vodosnabdijevanje, hidroakumulacije, vodni saobraćaj, hidrom - elioracije za poljoprivrednu proizvodnju i drugo.