Druga inventura šuma u BiH(Second state forest inventory in B&H)
Potreba za zavođenjem druge inventure šuma u BiH je često
isticana u stručnim
krugovima u oblasti šumarstva, od 80-tih godina prošlog vijeka
do 2005. sve češće. Njena realizacija je odlagana uglavnom
zbog nedovoljne organizovanosti institucija šumarstva,
nedostatka shvatanja o toj potrebi a samim tim i nedostatka
finansijskih sredstava. Konačno se našlo rešenje u okviru
projekta Svjetske banke za šumarstvo – Bosnia and Herzegovina
Forest Developement and Consevation Project, "Project
Component 2, Strengthening of technical capacity for
sustainable forest management", u kojem je bilo
predviđeno i provođenje nacionalne inventure šuma u Bosni i
Hercegovini već u 2003. godini, ali se iz različitih razloga
nije realizirala (Konferencija Bjelašnica, decembar, 2003,
Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit GTZ,
Konzeption einer Nationalen Waldressourceninventur in
Bosnien-Herzegowina, PN 97.0795.1-012.00; ) U septembru 2005.
godine dvije entitetske vlade (RS i FBiH) su ugovorom
angažovale Šumarske fakultete u RS i FBiH da dizajniraju “
Metodiku za provođenje II inventure šuma na velikim površinama
u Bosni i Hercegovini ”. U saradnji sa konzultantom kojeg je
angažovala Svjetska banka napravljen je operativni koncept za
sprovođenje testne inventure u Oblasti 1. U isto vrijeme
projekat je dobio zvanje Državna inventura šuma (State Forest
Inventory), skraćeno SFI-BiH. Na toj osnovi je sa manjim
dopunama bila usvojena konačna metodologija snimanja na
cijeloj teritoriji BiH, kojom se obezbjedio traženi visok nivo
kvaliteta inventure. U odnosu na I inventuru šuma na velikim
površinama u BiH, koja je postavljenim ciljevima bila dosta
široka, druga inventura šuma ima iste ali i nešto raznovrsnije
ciljeve. Metodika II državne inventure šumskih resursa Bosne i
Hercegovine je koncipirana kao monitoring stanja i promjena
šuma na državnom nivou radi zadovoljenja informacionih potreba
na lokalnom i internacionalnom nivou. Veliki broj obilježja
koja se odnose na stanje šuma mjere se s ciljem dobijanja
boljeg uvida u strukturu drvne zalihe šuma, veličinu
zapreminskog prirasta šuma, vegetacijskog pokrova i stanja
šumskih zemljišta, zatim određene aspekte biorazličitosti i
uticaja klimatskih promjena, korištenja šuma i šumskog
zemljišta, kvaliteta gazdovanja i stanja šumskih puteva. Bitna
razlika u poređenju sa I inventurom šuma je uvođenje koncepta
kontrolne inventure koji se bazira na snimanju podataka na
permanentnim primjernim plohama razpoređenih na
polasistematskoj mreži uzorkovanja (HOČEVAR ET ALL, 1990,
HOČEVAR, 2003). Kao vrlo ozbiljna poteškoća pojavio se se
problem miniranih šumskih zemljišta. To je bio jedan od bitnih
razloga za vrlo pažljivo planiranje terenskih snimanja u GIS
okruženju zbog izbjegavanja miniranih površina koje su bile
djelomično poznate i kartirane.

